{"id":624,"date":"2020-03-26T02:27:27","date_gmt":"2020-03-26T01:27:27","guid":{"rendered":"https:\/\/jezerokut.hr\/josipova-jezicna-galerija\/?p=624"},"modified":"2020-03-27T02:30:22","modified_gmt":"2020-03-27T01:30:22","slug":"knjizevna-bastina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/jezerokut.hr\/josipova-jezicna-galerija\/2020\/03\/26\/knjizevna-bastina\/","title":{"rendered":"KNJI\u017dEVNA BA\u0160TINA"},"content":{"rendered":"

Neka djela treba znati zbog svojega nacionalnog kulturnog<\/span><\/h3>\n

identiteta,\u00a0<\/span>nisu sva djela za zabavu: pitajte koji Nijemac danas <\/span><\/h3>\n

ne zna\u00a0<\/span>za Goethea,\u00a0<\/span>Englez za Shakespearea, Francuz za Moli\u00e8rea<\/span><\/h3>\n

ili \u0160panjolac za Cervantesa!\u00a0<\/span>A sve su to knji\u017eevnici koji su <\/span><\/h3>\n

pisali prije vi\u0161e stolje\u0107a,\u00a0<\/span>dakle tako\u0111er zastarjelim (arhai\u010dnim) <\/span><\/h3>\n

jezikom. To je dio akademskoga i kulturolo\u0161koga znanja <\/span><\/h3>\n

po kojemu se obrazovan\u00a0<\/span>\u010dovjek razlikuje od <\/span><\/h3>\n

neobrazovana \u010dovjeka, \u010ditatelj od ne\u010ditatelja.<\/span><\/h3>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Pod jedanaestom temom u Nastavnom planu i programu iz 2006. u podru\u010dju knji\u017eevnosti stoji naslov teme Knji\u017eevna ba\u0161tina,<\/em> <\/strong>klju\u010dni pojmovi Marko Maruli\u0107<\/strong><\/span>, otac hrvatske knji\u017eevnosti, stari pisci hrvatski prema na\u010delu zavi\u010dajnosti, a u postignu\u0107ima znati ulogu Marka Maruli\u0107a u hrvatskoj knji\u017eevnosti i imenovati jednog pisca starije knji\u017eevnosti prema na\u010delu zavi\u010dajnosti. Tako oblikovanu temu u\u010de ovogodi\u0161nji osma\u0161i i idu\u0107e godine, a od 2021.\/2022. svi \u0107e se \u0161kolovati prema novim predmetnim kurikulima. No kako pristupiti toj temi kad je jezik kojim su pisana ta djela njima toliko dalek i nerazumljiv? Prvo, treba znati da neka djela treba znati zbog svojega nacionalnog kulturnog identiteta, nisu sva djela za zabavu: pitajte koji Nijemac danas ne zna za Goethea, Englez za Shakespearea, Francuz za Moli\u00e8rea ili \u0160panjolac za Cervantesa! A sve su to knji\u017eevnici koji su pisali prije vi\u0161e stolje\u0107a, dakle tako\u0111er zastarjelim jezikom. Rekoh, pitanje identiteta. Iako, navedeni su knji\u017eevnici svojim opusom uklju\u010deni u dio svjetske ba\u0161tine pa \u0107e biti da bi ih trebali znati i oni koji ne pripadaju navedenim narodima.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

U\u010denicima valja ispri\u010dati slikovite pri\u010de u kojima bi oni mogli <\/span><\/em><\/h3>\n

prepoznati ljudske univerzalije i shvatiti da su i na\u0161i predci imali <\/span><\/em><\/h3>\n

iste temeljne \u017eelje, strahove, radosti, \u010de\u017enje, i da su ih daroviti <\/span><\/em><\/h3>\n

pojedinici me\u0111u njima, u skladu s dru\u0161tvenopovijesnim kontekstom <\/span><\/em><\/h3>\n

svojega doba, izra\u017eavali knji\u017eevnoumjetni\u010dkim stilom. <\/span><\/em><\/h3>\n

Te\u017enja k duhovnomu i umjetnosti razlikuje nas od \u017eivotinja.<\/span><\/em><\/h3>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Naravno da je u\u010deniku 8. razreda te\u0161ko prohodan tekst koji bismo smjestili u stariju knji\u017eevnost: dakle u smislu autorske knji\u017eevnosti djela pisaca uklju\u010denih u stilska razdoblja renesanse, baroka i prosvjetiteljstva (i klasicizma ako je u\u010denik iz Valpova i okolice pa zna va\u017enost franjevca Matije Petra Katan\u010di\u0107a (Valpovo, 1750 \u2013 Budim, 1825) koji bija\u0161e polihistor, hrvatski filolog, arheolog i pjesnik, hrvatski latinist iz \u010dijeg je pera nastao prvi cjeloviti prijevod Biblije koja je tiskana tek posthumno, 1831. Zato u\u010denicima valja ispri\u010dati pri\u010de u kojima bi oni mogli prepoznati ljudske univerzalije i shvatiti da su i na\u0161i predci imali iste temeljne \u017eelje, strahove, radosti, \u010de\u017enje, i da su ih daroviti pojedinici me\u0111u njima, u skladu s dru\u0161tvenopovijesnim kontekstom svojega doba, izra\u017eavali knji\u017eevnoumjetni\u010dkim stilom. Te\u017enja k duhovnom i umjetnosti razlikuje nas od \u017eivotinja.<\/p>\n

Moj je pristup ovoj temi bio sljede\u0107i. Znala sam da treba ispri\u010dati pri\u010du o Juditi, osobito o dijelu u kojemu \u0107e \u017eena rije\u0161iti ono \u0161to mu\u0161karci nisu mogli, tj. da je Holoferno zaveden, a zatim ostao bez glave. Znala sam da treba pribli\u017eiti Oca Hrvatske Knji\u017eevnosti, no \u017eeljela sam im dati \u0161iri okvir i uvesti ih u \u010dinjenicu da je sve po\u010delo u dalmatinskim gradovima, i da knji\u017eevnu ba\u0161tinu mo\u017eemo vezati uz kulturne krugove. Tako\u0111er, istaknula sam da bi bilo mudro znati prva djela (prvo djelo, prvi roman, prvu dramu) te veliku sigetsku temu. Dubrova\u010dki knji\u017eevni krug zbog iznimna utjecaja na razvoj standarda i, dakako, umjetni\u010dke vrijednosti djela (koje \u0107e u\u010denici te\u0161ko u ovoj dobi dose\u0107i, ali va\u017eno je da znaju da ta djela postoje). Kad razgovaramo o turstvu hrvatske knjige i Gunduli\u0107evu Osmanu, nikad ne zaboravim spomenuti da je izgubljeno 14. i 15. pjevanje i da je nekoliko knji\u017eevnika pisalo dopune, no i da je najuspje\u0161niji u tom poslu bio Ivan Ma\u017eurani\u0107, koji je upotrebljavao isklju\u010divo Gunduli\u0107ev leksik 17. stolje\u0107a (vjerojatno je to, osim Ma\u017eurani\u0107eva neosporna talenta, bio klju\u010dni \u010dimbenik za tu uspje\u0161nost). Naravno, s obzirom na to da su moji u\u010denici Zagrep\u010dani, neizostavna im je tema Titu\u0161 Brezova\u010dki<\/span>,<\/strong> po kojemu, uostalom, nosi ime i ugledna zagreba\u010dka gimnazija na Gornjemu gradu koja je, na\u017ealost, nedavno te\u0161ko stradala u sna\u017enom potresu koji je pogodio Zagreb 23. o\u017eujka..<\/p>\n

Tom se temom bavimo obi\u010dno \u010detiri sata, a vrednujem znanje o Maruli\u0107u i Brezova\u010dkom, kako i stoji u postignu\u0107ima, ali ih tra\u017eim i da nabroje kulturne krugove te pisce iz tih krugova (u slikokazu prilo\u017eena tablica i grafi\u010dki organizator). Me\u0111utim, starije generacije (prije 2006.) imale su te\u017ea i opse\u017enija ispitivanja i vrednovanja. Kriterije stalno spu\u0161tamo, i nisam sigurna koliko je to opravdano i dobro. No to je ve\u0107 tema za neki drugi \u010dlanak.<\/p>\n

Slikokaz uz koji sam ja svojim u\u010denicima ispri\u010dala pri\u010du o knji\u017eevnoj ba\u0161tini mo\u017eete preuzeti ovdje<\/a>.<\/strong><\/p>\n

Sanja Milolo\u017ea, mre\u017eni fotokola\u017e SMIM<\/span><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Neka djela treba znati zbog svojega nacionalnog kulturnog identiteta,\u00a0nisu sva djela za zabavu: pitajte koji Nijemac danas ne zna\u00a0za Goethea,\u00a0Englez za Shakespearea, Francuz za Moli\u00e8rea ili \u0160panjolac za Cervantesa!\u00a0A sve su to knji\u017eevnici koji su pisali prije vi\u0161e stolje\u0107a,\u00a0dakle tako\u0111er zastarjelim (arhai\u010dnim) jezikom. To je dio akademskoga i kulturolo\u0161koga znanja po kojemu se obrazovan\u00a0\u010dovjek razlikuje […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":626,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[25],"tags":[61,60,59],"class_list":["post-624","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-autorski-clanci","tag-judita","tag-marko-marulic","tag-stari-pisci-hrvatski"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/jezerokut.hr\/josipova-jezicna-galerija\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/624","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/jezerokut.hr\/josipova-jezicna-galerija\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/jezerokut.hr\/josipova-jezicna-galerija\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jezerokut.hr\/josipova-jezicna-galerija\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jezerokut.hr\/josipova-jezicna-galerija\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=624"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/jezerokut.hr\/josipova-jezicna-galerija\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/624\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":634,"href":"https:\/\/jezerokut.hr\/josipova-jezicna-galerija\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/624\/revisions\/634"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/jezerokut.hr\/josipova-jezicna-galerija\/wp-json\/wp\/v2\/media\/626"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/jezerokut.hr\/josipova-jezicna-galerija\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=624"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/jezerokut.hr\/josipova-jezicna-galerija\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=624"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/jezerokut.hr\/josipova-jezicna-galerija\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=624"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}