Još uvijek aktualni predsjednik Društva profesora

hrvatskoga jezika (čiji je sabor, koji se trebao održati

14. ožujka 2020. u Splitu, odgođen zbog koronavirusa)

Srećko Listeš kritički se osvrnuo na jezik

kojim se služe predavači u videolekcijama Škole za život.

Iako smo svjesni da je trenutak složen i mnogi bi se zato

složili da možda nije najbolje vrijeme da se obrušimo

na viđeno na uspostavljenim  obrazovnim kanalima,

jedno je, kako ističe dr. sc. Srećko Listeš,  sigurno:

ozbiljno se krši Ustav Republike Hrvatske (članak 7.). 

 

CAR JE GOL!

 

Sad shvaćamo tko i kako govori u našim školama.

Jesu li OVO naši najbolji nastavnici? Gledam danas fiziku. Predavačica je počela s elektronom (kratkosilazni naglasak na prvom e) – to ne mogu izgovoriti (iako sam se trudio). Tu polupismenu predavačicu trebaju slušati svi srednjoškolci i – gle čuda! ona bi im trebala biti govorni model. I naši bi srednjoškolci trebali govoriti kao ona.
NITKO još nije odradio svoje predavanje na standardnome hrvatskom jeziku, a poznavanje standardnoga hrvatskog jezika uvjet je za zaposlenje. Dakako, ne očekuje se da nastavnici govore onako kako govore najbolji spikeri Hrvatskoga radija, ali, Bože moj…
Predavači MZO-a griješe na svim razinama hrvatskoga jezika (fonološkoj, morfološkoj, sintaktičkoj, leksičkoj), stil nije prilagođen svrsi.
Nastavnica hrvatskoga jezika nije sposobna izgovoriti imenicu FUTUR! Je li to bizarno?

 

Zanima me samo škola. Ja sam samo učenik Stjepana Babića,

Stjepka Težaka, Josipa Silića, Ive Pranjkovića, Marka Samardžije… pa ne

razumijem i ne prihvaćam ovoliki postotak polupismenih nastavnika.

Što mogu, zaostao sam i ne razumijem globalizam

i njegove poluproizvode! 

 

Učinci nastave na daljinu su, zasad:

1. Predavači DOKAZUJU kako ne znaju standardni hrvatski jezik i krše Ustav Republike Hrvatske (članak 7.). To im je omogućio naručitelj (MZO).
2. Na velika vrata vraća se frontalna nastava.
3. Na velika vrata ulaze štetne i bizarne ideje uporabe tzv. digitalnih alata u temeljnim strukama (u nekim strukama zaposleni nemaju baš nikakva zaduženja, ali o tomu neka se brine poslodavac).

Pitanje za kraj:

1. Posjećuju li ravnatelji nastavu i jesu li svjesni da im nastavnici ne znaju govoriti standardnim hrvatskim jezikom? Istina, iz česte komunikacije s njima, shvatio sam da ni mnogi od njih ne znaju govoriti standardnim hrvatskim jezikom, nego samo rabe neki mjesni govor.

Poruka: slobodno govorite svojim mjesnim govorom, ali u službenoj komunikaciji govorite standardnim hrvatskim jezikom. I točka.

dr. sc. Srećko Listeš, prof.