Digitalno novinarstvo u školama

 

Znam da je novinar u današnjem vremenu jedno od najvažnijih zanimanja.

Ne umanjujem rad liječnika ni ostalog medicinskog osoblja, ni prodavače

u dućanu, a kamoli policajce i vatrogasce. Oni su na potpuno drugoj liniji

obrane normalnog funkcioniranja našega društva…

Naslovna slika ZMAJČEKA

Tko nas obavještava  smijemo li na ulicu ili ne?

Koga gledamo svako jutro i svaku večer kako bismo 

saznali što se događa u svijetu, a što sada i ovdje, kod nas?

Jeste li se ikada  zapitali tko stoji iza svih tih silnih članaka koje vi upravo

sada čitate na internetu? Tko obavještava o koronavirusu? Tko je proveo

15 sati pred kamerama izvještavajući o potresu koji je zatresao našu

metropolu 22. 3. ove za našu malu zemlju, a i Zemlju općenito,

nevjerojatne  godine?

Sve su to vrijedni ljudi, koji se često ne vide jer stoje iza napisanih članaka,

iza kamere postavljajući pitanja. Sve su to NOVINARI.

I to me čini još ponosnijom što sam urednica jednog digitalnog lista,

makar on bio osnovnoškolski i makar on bio list osnovne škole

na rubu grada, Kašine.

 

U uvodu ste mogli pročitati riječi Magdalene Denić, učenice 7. b razreda i glavne urednice lista Zmajček, čiji sam ja učitelj-urednik, lektor  te voditelj 6 novinarskih grupa, a djelujemo u OŠ Vugrovec-Kašina. Magdalena i sama za sebe kaže sljedeće: „Moja ekipa je prepoznala moj trud i postala sam glavna urednica, što nije mala stvar. Bez obzira na to, moje prijateljice novinarke su jednako važne i bitne kao i ja. Jer svi smo jednaki, nema pojedinaca. Sve je to timski rad.“

Dakle, Zmajček je rezultat timskog rada.

 

Naše novinarke u stanu prve hrvatske novinarke.
Foto: Dijana Požgaj

 

Sveukupno je u našoj školi 40-ak novinara i svi ulažu svoju ljubav i vrijeme kako bi naš Zmajček obogatili sa što više zanimljivih tekstova, bili oni vezani uz događaje povezane s našom školom ili nekom od brojnih rubrika kao što su Njam, njam; Vau, mijau; Knjiogopljupci i sl. Naša bivša glavna urednica, Nikolina Antić, u svojoj rubrici Insajder piše o svojem gimnazijskom životu.  Imamo i kutak posvećen literarnoj skupini pod nazivom Srce u olovci i neki predmeti također su zastupljeni u našim rubrikama, ali 90 posto tekstova nastaje pod perom, odnosno tipkovnicom naših učenika-novinara i novinari se trude poštivati sva pravila novinarske struke bez obzira na to što list ne biva tiskan već se nalazi na internetu. Svaki tekst ima propisanu novinarsku opremu, prošao je lekturu te poštuje sva ostala pravila koja poštuju i tekstovi u tiskanim listovima. I svi znamo da je dobar tekst dobar tekst, bio on isprintan na papiru ili objavljen online. Rad naših novinara i cijele redakcije prepoznat je i nagrađen na mnogim smotrama i natječajima u kojima se vrednuje novinarski rad te smo često i mi novinari bili intervjuirani zbog interesa raznih medijskih kuća.

 

Šeraj, šeraj, glas o meni potjeraj!

Prednost digitalnog školskog lista jest mogućnost dijeljenja tekstova društvenim medijima te se možemo pohvaliti s činjenicom da nas ponekad dnevno pročita i preko 1000 čitatelja, a ponosni smo na to da imamo i puno širu čitateljsku publiku od one koju sačinjavaju učitelji i učenici naše škole te njihovi roditelji.

 

Zmajček želi tresti i dizati prašinu, ali samo online

Teško je u ovom trenutku ne razmišljati o imenu našega lista. Naime, na naslovnici već treću godine zaredom piše „Naš Zmajček ni u kojem slučaju ne spava ispod Kašine, već budno prati događanja oko sebe i donosi vam pregršt zanimljivih tekstova o radu naše škole.“ Koristeći se metaforom poznate kašinske legende u kojoj smo govorili o tome kako svojim tekstovima želimo tresti i golicati maštu i interes naših čitatelja, nikako nismo željeli da se zmaj koji spava ispod Medvednice, a rep mu je taman kod Kašine, zaista probudi…

 

Čarobni frulaši – prijatelji naši

 

Na novinarskoj slušamo Svijet KAŠTELANACA.
Foto: Dijana Požgaj

                                          

Naš list uređuje se u programu WordPress, a ja kao voditeljica naučila sam raditi u tome programu na Novigradskom proljeću na radionici Novine na internetu koju već nekoliko godina uspješno vodi Kristina Kovačević, a tamo sam imala tu čast upoznati i autoricu ovoga prekrasnog portala, Sanju Miloložu, ujedno i urednicu fenomenalnog digitalnog lista Čarobna frula. Iako naša dva lista čine polovicu svih digitalnih školskih listova u Zagrebu, mi nikako nismo jedni drugima konkurencija, već smo suradnici i prijatelji.

Malo para, a malo digitalnih listova…?

Uređivanje digitalnog lista višestruko je financijski isplativije nego tiskati školski list. I postavlja se pitanje… Zašto se više škola ne upušta u ovu pustolovinu? Možda nedostaje kadar entuzijastičnih učitelja koji su spremni odvojiti veliku količinu slobodnoga vremena i ljubavi koju će uložiti u konstantno ažuriranje digitalnog školskog lista. List se obogaćuje tekstovima tijekom cijele nastavne godine na tjednoj bazi, a također se treba paziti da se neki događaj „pokrije“ netom čim se dogodio. Ove godine u Zmajčeku objavili smo otprilike 120 članaka, a planiramo ih objaviti još.

Tri mjeseca anestezije…

Učenici uživaju i u istraživačkom novinarstvu, a ne u pukom pisanju vijesti vezanih uz školski život. Nažalost, prijavom na Smotru, istraživački rad staje… Naime, dok god se list procjenjuje od strane Povjerenstva, u listu se smiju objavljivati samo aktualnosti, a to znači da  ako je list predložen za državnu razinu Smotre, a uopće ni ne mora biti pozvan, on uvelike djeluje u smanjenom pogonu čak tri  mjeseca…

 

Digitalija, digitalni list, web stranica?

Mnogi ljudi miješaju web stranicu škole s digitalnim školskim listom. Naime, školska stranica služi za objavljivanje raznih obavijesti i sličnih stvari, dok je digitalni školski list predviđen za objavljivanje tekstova novinarskog funkcionalnog stila.

Red zabave, reda rada…

Nije svim učiteljima lako motivirati učenike da članke predaju na vrijeme i konstantno pronalaziti ideje za članke. Naša redakcija preuzela je i već prije prakticirala sličan način rada koji se prakticira na Novigradskom proljeću. Naime na svakome sastanku, učenici predlažu temu, ili dobivaju zadatak od učiteljice te na satu u informatičkoj učionici istražuju i pišu o odabranoj temi. Ako tekst nije gotov, komunikacija se nastavlja putem društvenih mreža. Kad je tekst gotov, učiteljica ga lektorira, uređuje opremom i objavljuje. Na satima Novinarske grupe učenici se upoznaju s osnovama novinarske struke te s raznim aktualnim temama iz područja medijske pismenosti.

 

Kompetencije za cijeli život

Vrlo često novinari tijekom organizacije događanja u našoj školi dobivaju novinarske zadatke, posjećuju razne društvene događaje,  kulturne manifestacije, imaju mogućnost intervjuirati razne zanimljive osobe i svi kažu da se odlično zabavljaju i da ih pohađanje ove izvannastavne aktivnosti svakako obogaćuje kao ljude i razvija im razne kompetencije koje će im kasnije u životu svakako koristiti.

 

Od Novinarskog sushija, preko Arabeske do Afrikaša

 

Novinarski sushi

Specifični smo i po tome što unazad nekoliko godina kao temu broja biramo neku kulturu te cijelu godinu posvećujemo njoj, ne samo u obliku pisanja tekstova već i organizacijom raznih radionica i posjećivanjem događaja posvećenim upravo toj kulturi. Dok je naš Zmajček još bo Zvon, tema godine bila je Novinarski sushi te smo u našoj školi organizirali razna predavanja o japanskoj kaligrafiji,  izradi origamija, manga stripovima, japanskoj kuhinji, radionice jedenja štapićima, posjetili smo manifestaciju Dani Japana i slično. Ove godine kod nas se kuha ukusni Afrikaš, koji smo dobili spajanjem Afrike i Kašine.

 

Radi se i u virtualnoj učionici

I sada, u vrijeme epidemije, okupljamo se u online okruženju i planiramo nove tekstove. Naši novinari u prvih nekoliko tjedana bili su opterećeni privikavanjem na online nastavu, ali radi se na tekstovima, organiziramo online radionice posvećene lažnim vijestima kako bismo osvijestili da dezinformacije mogu dovesti do širenja panike, senzacionalizmu u izvještavanju o koronavirusu, Clickbaitovima, razvijanju sinofobije putem senzacionalističkog izvještavanja o temi korone i slično. Medijska pismenost vrlo je važna u trenucima kao što su ovi kada smo izloženi hiperinflaciji informacija.

 

I online list treba sastanke uživo

U svakome slučaju, jedva čekamo vratiti se u našu informatičku učionicu koja je nažalost stradala u potresu i nedostaje nam da svi zajedno uglas raspravljamo o čemu bismo danas mogli pisati. Iako smo mi digitalni list, taj direktni socijalni kontakt itekako nedostaje…

 

Nastava na blizinu

I što reći na kraju? Ostanite doma! Pamet u glavu i budite vrijedni i savjesni i u nastavi na daljinu. Želimo i vama i nama da se što prije vratimo onoj na blizinu…

 

Dijana Požgaj, prof., Gost portala Josipove jezične galerije,

foto: Dijana Požgaj i arhiva Zmajčeka