Profesorica savjetnica Linda Šimunović-Nakić iz OŠ Horvati u Zagrebu
predstavlja nam interdisciplinarni projekt s učenicima petih i sedmih
razreda, a koji povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost u kojemu
jezik i povijest susreću identitet u godini u kojoj obilježavamo 1100.
obljetnicu glagoljice i Hrvatskoga Kraljevstva. Zato kralj Tomislav!
U školskoj godini 2024./2025. u Osnovnoj školi Horvati proveden je interdisciplinarni projekt Tomislav i Horvati, nastao kao odgovor na 1100. obljetnicu Hrvatskoga Kraljevstva i u želji da se učenicima približe zaboravljene vrijednosti jezika, baštine i identiteta kroz aktivno, iskustveno i kreativno učenje.
Projekt objedinjuje sadržaje iz hrvatskoga jezika, povijesti, likovne kulture i informatike te se odvija u tri međusobno povezane faze – od istraživanja identiteta, preko stvaralačkog izražavanja do međunarodne digitalne razmjene.
Od riječi do krune: kako je jezik oblikovao kraljevstvo
Povijest i jezik često se percipiraju kao dvije paralelne crte, no učenici Osnovne škole Horvati pokazali su da se one mogu ispreplesti u bogatu mrežu smisla. Analizom pjesme Vladimira Nazora Tomislav, istraživanjem srednjovjekovne terminologije, izradom krune, pečata i trona te pisanjem vlastitih literarnih radova, učenici su promišljali o značenju riječi „kralj“, „kraljevstvo“, „domovina“, ali i o suvremenim pojmovima „identitet“, „pripadnost“ i „odlazak“.
U debati Ostati ili otići?, pokrenutoj na satu Hrvatskoga jezika, učenici su argumentirano raspravljali o fenomenu iseljavanja mladih, povezujući osobne stavove s razumijevanjem uloge povijesti i jezika u očuvanju zajednice.
Kreativnost kao jezična praksa
Projekt je snažno istaknuo stvaralaštvo kao metodu jezičnog učenja. Stripovi, plakati, digitalne prezentacije, radijske emisije i dokumentarni film nastali su kao autorski proizvodi učenika, a svaki je medijski format predstavljao novi način izražavanja i interpretacije. Jezik se nije učio samo kao sustav pravila, nego kao sredstvo izražavanja osjećaja, pripadnosti i osobnog stava.
Pritom su korišteni digitalni alati poput Geniallyja, Padleta, Pixtona i Prezija koji su omogućili učenicima da uče i izražavaju se u okruženju koje im je blisko i prirodno.
Projekt kao kontekst za razvoj jezičnih i građanskih kompetencija
Osim jezične pismenosti, projekt je poticao razvoj medijske i građanske pismenosti, kritičkog mišljenja, istraživačkih i suradničkih vještina. Kroz projektne aktivnosti učenici su usvajali sadržaje iz standardnog jezika, povijesnog jezikoslovlja i usmenih izvora (priče i legende), ali i razvijali vještine timskog rada, javnog nastupa i izražavanja stavova u demokratskom duhu.
Uključivanjem u međunarodnu videokonferenciju s Erasmus+ partnerima, učenici su imali priliku predstaviti svoj projekt izvan granica škole i domovine, pritom koristeći engleski jezik kao sredstvo komunikacije, a hrvatski kao sadržaj ponosa i identiteta.
Jezik u funkciji identiteta
U vremenu u kojemu se često preispituju vrijednosti zajedništva, baštine i materinskoga jezika, projekt Tomislav i Horvati pokazao je koliko je važno učenicima dati priliku da jezik žive, osjećaju i stvaraju. Nije slučajno da je upravo jezični sadržaj bio nit vodilja projekta: od simbola i naziva preko poezije i debate do pisanih i usmenih uradaka.
Na kraju projekta učenici su, izložbom vlastitih radova i premijerom dokumentarnog filma, postali vodiči – ne samo kroz svoju školu nego i kroz povijest i kulturu naroda kojemu pripadaju.
Zaključno
Tomislav i Horvati projekt je koji pokazuje kako se nastavni sadržaji iz hrvatskoga jezika mogu pretvoriti u stvarnu, životnu i identitetsku priču. Jer kravata je od Horvata, a Horvati su Hrvati.
„Ah, djedovino… Koji sam sada, koji sam nekada, koji ću biti sutra.
Reci i spasi mi riječi.“
Miroslav Slavko Mađer, Djedovina
Jezik u ovom projektu nije ostao zatvoren unutar učionice – prenio se u muzeje, kazalište, digitalni svijet i – što je najvažnije – u srca učenika.
Linda Šimunović-Nakić, prof. OŠ Horvati Zagreb, foto: L. Š. N.