O važnosti imaginacijskog slušanja i razumijevanja slušanog
i pročitanog teksta na dvosatu književnosti (novela Pravda)
Iz dana u dan sve je više djece koja teško prate upute koje im govorimo ili čitamo. I kod najjednostavnije upute (koju stranicu udžbenika trebaju otvoriti i koji zadatak trebaju riješiti) učenici čuju tek dio informacije. Primjerice čuju samo broj stranice, ali ne i redni broj zadatka. I nakon ponovljene upute, istovremeno, veći broj učenika, postavit će isto pitanje: „Koju stranicu otvoriti?“, „ Koji zadatak riješiti?“
Među sobom često zaključujemo kako djeca danas imaju selektivan sluh, kako čuju samo ono što žele čuti i da zanemaruju sve ostalo.
Čini se da:
− imaju teškoće u praćenju i razumijevanju uputa
− treba im češće ponavljati informacije
− imaju teškoće u razumijevanju apstraktnih informacija
− često odgovori na pitanja nisu logični (ne odnose se na postavljeno pitanje)
− treba im više vremena da oblikuju odgovor
− odgovori na pitanja su kratka, često samo jedna riječ (vrlo često samo da ili ne, dobro ili super)
− pamćenje naučenog je kratkoročno (nema transfera znanja)
Takvi učenici skloni su pribjeći prečacima raznih vrsta izbjegavajući zadatke za koje je potreban dulji umni napor (uvijek pri najavi lektirnog djela postavljaju isto pitanje: „ Koliko ima stranica?“)
Temeljni cilj kvalitetna poučavanja književnosti jest osvijestiti važnost imaginacijskog i anticipacijskog slušanja i primjenjivati ga u nastavi, omogućiti svim učenicima aktivnu uključenost u slušanje i čitanje književnoga djela, potaknuti učenike na kritičko promišljanje i izražavanje novih spoznaja vlastitim riječima, poticati učeničke asocijacije i misli stvaranjem doživljajnoga konteksta u kojem će se sat odvijati. Razradba temeljnoga cilja valjala bi osvijestiti potrebu i važnost kritičkog promišljanja u svakodnevnom životu, empatije, ali i predviđanja i odgovornog djelovanja u društvu, odgovornosti za vlastite postupke.
POLAZNI ISHOD UČENIČKE AKTIVNOSTI
− pažljivo sluša tekst (V. Desnica, Pravda), izvodi zaključke i tumači tekst prema smjernicama vođenog slušanja
− predočava, uočava i izdvaja pojedinosti tijekom slušanja, uspostavlja uzročno-posljedičnu vezu; istodobno analizira i sintetizira.
PRVI NASTAVNI SAT
Na početku učenicima pokazujem sliku vage i navodim ih da pretpostave što taj znak simbolizira. Slušamo i promišljamo o mudrim izrekama.
Pravednost bez milosti nije puno više od nečovječnosti.
Tko olako prihvaća nepravdu, i sam je nanosi.
Tri oka vide tri svijeta.
Učenici svojim riječima tumače značenje mudrih izreka i predviđaju temu teksta za slušanje. Nastavljam vođeni razgovor o iskustvu s pravdom / nepravdom: Prisjetite se situacije čujete ili rabite izraze: „To nije pravo!“, „To nije pošteno!“, „To nije pravedno!“, „To je čista nepravda!“ Prisjetite se jeste li kad osjetili nepravdu ili vidjeli kako je drugome nanose i kako ste se u toj situaciji ponijeli. Razmislite i navedite komu biste se obratili u slučaju da vam je uskraćeno neko pravo. Treba li dići svoj glas protiv nepravde? Obrazloži svoj stav. Izrecite svoj stav o spomenutim mudrim izrekama. / Na temelju uvodnog dijela sata učenici predviđaju temu teksta za slušanje. Nakon evokacije učenicima najavljujem čitanje teksta Pravda Vladana Desnice i objašnjavam postupak: „Djelo sam podijelila na četiri dijela. Čitat ću vam dio po dio, a nakon svakog pročitanog dijela usmjerenim pitanjima provjerit ću razumijevanje slušanog dijela teksta.“ Najavljujem usmjereno čitanje novele. Čitam tekst sa stankama na određenim mjestima kako bi učenici predvidjeli radnju i potvrdili svoja predviđanja. Služe se, dakle, anticipacijskim slušanjem. Usmjereno slušaju književni tekst i odgovaraju na usmjerena pitanja nakon slušanja (usmeno, pismeno, tablica); slijedi analiza.
Učenici svoja predviđanja upisuju u tablicu predviđanja: Što misliš da će se zaista dogoditi? Kakvim dokazima raspolažeš? Što se zaista dogodilo? Ciklus se ponavlja četiri puta sve do završetka čitanja teksta.
Razumijevanje značenja
RAZUMIJEVANJE ZNAČENJA 1, ČITANJE 1. DIJELA
Prva stanka REFLEKSIJA 1
Nakon čitanja i iznošenja dojmova izazvanih tekstom slijedi interpretacija usmjerena na predviđanje i rasprava u kojoj učenici kritički promišljaju o problemima koja prepoznaju u određenom dijelu djela. Evo smjernica. Prepričaj ukratko ulomak koji sam pročitala. Izdvoji manje poznate riječi. (Bilježim riječi na ploču, objašnjavam značenje i upućujem na Rječnik.)
Prepričaj ukratko što smo novo doznali u ovom dijelu teksta. Obrazloži na temelju čega si stvorio ovu sliku o likovima? Tko je pripovjedač? Prisjeti se iz koje pozicije pripovijeda i navedi što o sebi otkriva.
RAZUMIJEVANJE ZNAČENJA 2, ČITANJE 2. DIJELA
Druga stanka REFLEKSIJA 2
Nakon čitanja i iznošenja dojmova izazvanih tekstom slijedi interpretacija usmjerena na predviđanje i rasprava u kojoj učenici kritički promišljaju o problemima koja prepoznaju u određenom dijelu djela.
Poveži svoje predviđanje s onime što se dogodilo. Uoči sličnosti i razlike. Prepričaj reakciju sljedećeg sudionika na scenu nasilja. Zaključi je li razmišljao o opravdanosti svojega postupka. Usporedi njegovu reakciju s njegovom dobi i životnim iskustvom. Poveži njegove postupke i postupke mladih danas u sličnim situacijama. Usporedi opis ponašanja i izgleda čovjeka koji je tukao ženu i mladića i koji je, braneći je, napao čovjeka. Zaključi: razlikuju li se njihovi postupci nasilno uspostavljene pravde i nasilje. Usporedi kraj ovog dijela sa svojim očekivanjima. Jesi li očekivao takvu reakciju žene? Objasni što je u njezinu ponašanju navelo pripovjedača na misao o njezinoj krivici? Predvidi što će se nakon njezinog odlaska dogoditi.
—————————————–
Kratak osvrt na prethodni sat
Opiši kako se osjećaš nakon prethodnog sata. Osvrni se na svoju aktivnost. Iznesi svoja očekivanja od sata.
RAZUMIJEVANJE ZNAČENJA 3 ČITANJE 3. DIJELA
Treća stanka REFLEKSIJA 3
Objasni do koje je promjene došlo na „sceni. Zašto se brižni djed uključio u tučnjavu? Pretpostavi razlog njegova uplitanja. Procijeni po njegovom ponašanju: radi li se o pravednom ili nepravednom čovjeku.
Svojim riječima objasni pripovjedačev stav o pravdi: „Želio sam svakom napadaču poraz, a svakom napadnutom pobjedu, slabijem uspjeh, a jačemu neuspjeh; želio sam da se slabiji predmetne u jačega, a jači u slabijega, napadač u napadnutoga, a napadnuti u napadača.“
Razmisli leži li uistinu pravednost u slabosti i porazu. Dokaži. Predvidi hoće li na ove odgovore u sljedećem posljednjem dijelu pripovjedač pronaći odgovor. Kakav? Protumači svoj odgovor.
RAZUMIJEVANJE ZNAČENJA 4, ČITANJE 4. DIJELA
Četvrta stanka REFLEKSIJA 4
Jesi li očekivao ovakav kraj? Obrazloži. Čije pojavljivanje je razriješilo sukob? Dokaži. Navedi kako su na njegovo pojavljivanje reagirali sudionici sukoba. Što na temelju njihova ponašanja zaključuješ o njihovoj pravednosti ili krivici? Objasni. Usporedi postupke likova. Koje opravdavaš, a koje osuđuješ? Obrazloži. Razmisli što bi ti učinio na pripovjedačevu mjestu. Procijeni kakvo bi rješenje sukoba s početka priče bilo pravedno. Izreci poruku ovog djela. Prisjeti se koje si sve pripovjedne tehnike slušajući prepoznao u ovom djelu. Prouči na tekstu što je ispripovijedano, a što opisano.
Prepoznaj pripovjedne postupke kojima su prikazana razmišljanja pripovjedača. Odredi koji trenutak radnje predstavlja vrhunac napetosti. Je li kraj došao postupno i očekivano? Dokaži. (vođenim razgovorom prepoznaju novelu).
Mogući STVARALAČKI ZADATCI ZA DOMAĆU ZADAĆU
1. Vođenje dvostrukog dnevnika
− Pravda/nepravda
− Žrtva/nasilnik
− Pobjednik/gubitnik
− Pravedne i nepravedne situacije iz svakodnevnog života
− Rat u Ukrajini
− Hrvatsko osvajanje 2. medalje
− Pravda – pravednost – pravo
2. Rasprava
− Je li pravda pravedna?
− Je li pravo u službi pravde?
− I je li pravo pravedno?
3. Dramatizacija
− Scene iz sudnice
4. Gledanje filmske adaptacije
− igrani film Pravda, režija: Ante Babaja
Izrada Vennova dijagrama film/novela
Što dakle sve učenik radi u kojem dijelu sata?
Hodogram učeničkih aktivnosti zamišljen je za rad u dvosatu, dakako. Navest ćemo ih redom.
PRVI NASTAVNI SAT
UVODNI DIO PRVOGA SATA
− usmeno se izražava, razgovara
− pretpostavlja
− daje vlastite primjere
− koristi tehnike aktivnog slušanja
− raspravlja spontano
− prisjeća se
− navodi
− zamišlja
− obrazlaže
− izriče vlastiti stav
− tumači (svojim riječima otkriva značenje mudrih izreka)
− predviđa sadržaj slušanog teksta prije slušanja na temelju mudrih izreka, slike i razgovora
− sluša upute
GLAVNI DIO PRVOGA SATA (35 minuta)
− usmjereno sluša (15 minuta)
− odgovara na pitanja i komentira (10 minuta)
− tumači (3 minute)
− bilježi (3 minuta)
− sluša interpretativno čitanje ( slušajući zamišlja i predviđa = imaginacijsko i anticipacijsko slušanje)
− prepričava
− obrazlaže
− svojim riječima tumači značenje nepoznatih riječi na temelju konteksta
− povezuje prije stečeno znanje za objašnjavanje i nadopunjavanje tumačenja slušanog teksta.
− izdvaja manje poznate i nepoznate riječi slušanog teksta i bilježi ih
− prisjeća se
− opisuje
− povezuje jedan dio slušanog teksta s drugim dijelom slušanog teksta
− predočava prizore, predmete, događaje koji se opisuju u slušanome tekstu (imaginacijsko slušanje)
− izdvaja pojedinosti nakon slušanja (opis prostora, likova)
− objašnjava
− komentira reakcije pojedinih likova na nepravdu
− prosuđuje
− navodi pripovjedačeva razmišljanja o uzrocima i posljedicama takvoga ponašanja
− tumači rečenice u kojim pisac razmatra pitanje pravde i nepravednost
− međusobno povezuje dijelove slušanoga teksta
− predviđa
− prosuđuje
− tumači
− uspoređuje
− argumentira
ZAVRŠNI DIO PRVOGA SATA (5 minuta)
− izriče vlastiti stav o slušanome
− etički prosuđuje
− povezuje
− uočava sličnosti i razlike
− prepričava
− zaključuje
− uspoređuje
DRUGI NASTAVNI SAT
UVODNI DIO (5 min)
− iznosi vlastiti doživljaj
− kritički se osvrće
− samovrednuje
− predviđa
− pretpostavlja (anticipacijsko slušanje)
− slušajući povezuje dijelove prethodno slušanog teksta s preostalim dijelovima
GLAVNI DIO (30 minuta)
− procjenjuje
− komentira
− predviđa
− procjenjuje
− zaključuje
− tumači vlastitim riječima
− argumentira
− predviđa
− tumači
− izriče vlastito očekivanje
− procjenjuje
− objašnjava
− zaključuje
ZAVRŠNI DIO SATA, sinteza (10 minuta)
− uspoređuje
− objašnjava
− procjenjuje/ zamišlja; izriče poruku djela (zapisuje je u bilježnici)
− čita, uspoređuje, argumentira
− usustavljuje svoje spoznaje i stavove, sintetizira
− primjenjuje pojam pravde, prava i pravednosti na značenjskoj i uporabnoj razini
− kritički se osvrće na stavove drugih (vršnjačko vrednovanje)
− obrazlaže vlastito mišljenje i stajalište o temi u skladu s dobi i vlastitim iskustvom, bilježi svoja predviđanja u tablicu
− razlikuje činjenice od mišljenja i stavova
− stavlja u odnos uzroke i posljedice u književnome tekstu
− argumentira neutemeljenost brzih i nepromišljenih odluka
− analizira povezanost misli – emocije –ponašanje
− povezuje ono što zna s novim primjerima
− argumentira vlastita zapažanja o književnom tekstu povezujući ih sa stečenim znanjem i iskustvom
− obrazlaže odnos proživljenoga iskustva i iskustva stečenoga na prethodnom satu
− kritički se osvrće na stavove drugih
− prepoznaje problematiku i ideju djela te zaključke oblikuje u pouku
− argumentirano iznositi svoje stavove, mišljenja i zaključke
− opisuje likove i situaciju u kojoj su se našli; prosuđuje postupke, govor i osjećaje glavnoga lika navodeći kako bi se on osjećao i postupio na njegovu mjestu
− istodobno analizira i sintetizira
− uočava obilježja novele
Ako je na strani pravde, više bismo se slušali, zamišljali i suosjećali. Sati književnosti sati su očovječenja. O tome je Vladan Desnica u psihološkim karakterizacijama svojih likova uvijek nastojao progovarati. Samo, za govor je potrebno i uho koje će slušati, a i od onih koji slušaju, neće svi i čuti.
Zato slušajmo uhom, mozgom i srcem.
Linda Šimunović-Nakić, prof. savjetnik, OŠ Horvati Zagreb