Od 20. do 26. travnja 2026., s brojnim aktivnostima i prije te nakon tog razdoblja – tijekom travnja i svibnja održani su 9. Dani medijske pismenosti s krovnom temom Empatija. Riječ je o projektu u organizaciji Agencije za medije i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, koji se u suradnji s brojnim partnerima i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih provodi svake godine u proljeće, od 2018. Važna su nacionalna inicijativa koja promiče razvoj kritičkoga  mišljenja, odgovornoga korištenja medija i digitalnih kompetencija kod djece i mladih u Hrvatskoj. Manifestacija okuplja škole, vrtiće, knjižnice, udruge, roditelje i stručnjake s ciljem jačanja medijske pismenosti u suvremenom društvu

 

PIŠE: Sanja Bosak, prof., izv. savjetnica u OŠ Malešnica u Zagrebu

 

„Dani medijske pismenosti projekt je u organizaciji Agencije za medije i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, koji se u suradnji s brojnim partnerima i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih provodi svake godine u proljeće, od 2018. Važna su nacionalna inicijativa koja promiče razvoj kritičkoga  mišljenja, odgovornoga korištenja medija i digitalnih kompetencija kod djece i mladih u Hrvatskoj. Manifestacija okuplja škole, vrtiće, knjižnice, udruge, roditelje i stručnjake s ciljem jačanja medijske pismenosti u suvremenom društvu.“ Ove su godine održani 9. Dani medijske pismenosti.

O medijskoj je pismenosti danas iznimno važno govoriti i uključiti ju u nastavni plan i program svih odgojno-obrazovnih ustanova jer djeca i mladi svakodnevno dolaze u kontakt s velikom količinom informacija putem interneta, društvenih mreža i drugih medija, stoga je važno znati kako razlikovati pouzdane informacije od manipulacije. Škola ima ključnu ulogu u tome da učenike pripremi za život u digitalnom svijetu sigurno, kritički i odgovorno poticanjem učenika na  razvijanje sposobnosti kritičkoga promišljanja, prepoznavanja lažnih vijesti i odgovorne uporabe.

Za učenike je to prilika da postanu svjesni, odgovorni i aktivni korisnici medija, a ne samo pasivni promatrači sadržaja. Uče postavljati pitanja, provjeravati informacije i razumjeti utjecaj medija na stavove, emocije i ponašanje.

U fokusu je ovogodišnjih 9. Dana medijske pismenosti tema bila Empatija u digitalnom okruženju kao prevencija i odgovor na online nasilje. I naša se škola uključila u projekt različitim aktivnostima u nekoliko faza.

  1. faza – razgovor o značaju empatije (na nastavi Sata razrednika i Hrvatskoga jezika)

Empatija među učenicima danas je jedna od najvažnijih vještina za stvaranje zdravoga i poticajnoga školskog okruženja. Podrazumijeva sposobnost razumijevanja tuđih osjećaja, potreba i pogleda na svijet, osobito u vremenu kada su učenici često izloženi stresu, pritiscima uspjeha i utjecaju društvenih mreža.

Za Sat razrednika učenici su unaprijed pripremili pitanja koja su postavljali jedni drugima sjedeći u krugu, na primjer: Kako se osjećaš kada te netko stvarno sasluša? Jesi li ikada bio/la u situaciji da te netko nije razumio, da te ignorirao, isključio iz aktivnosti koje su ti bile važne…? Kako si se tada osjećao/la? Što možeš učiniti da nekome uljepšaš dan? Prepoznaješ li da je netko tužan ili zabrinut? Kako bi volio/voljela da se drugi ponašaju prema tebi kada imaš loš dan? Zašto je važno pokušati razumjeti tuđe osjećaje? Kako možeš pokazati empatiju u razredu ili školi?

Bilo je zanimljivih odgovora, vrlo zrelih i dubokih.

– Kad me netko stvarno sluša, imam dojam da lakše mogu otvoreno govoriti o svojim problemima.

– Bila sam frustrirana kad nitko nije htio uvažiti moj prijedlog i mišljenje, kao da ne postojim. Govorila sam, ali me nitko nije želio čuti. Uglavnom, izgubila sam volju za bilo čim, bila sam povučena danima.

– Mislim da nam najviše znači kada osjetimo da nas netko stvarno primjećuje.

– Ako pokušamo razumjeti druge, manje ćemo osuđivati, a više pomagati.

Na nastavi Hrvatskoga jezika čitamo i raspravljamo o brojnim djelima i ulomcima povezanima s empatijom, primjerice: Mali princ, jedno od najvažnijih djela o empatiji koje uči da se „srcem vidi bolje nego očima“ i da je važno razumjeti druge; Dnevnik Anne Frank, snažno djelo koje razvija empatiju prema ljudima koji prolaze kroz rat i nepravdu; Oliver Twist, prikazuje siromaštvo i nepravdu, potiče empatiju prema djeci u teškim životnim uvjetima; Priče iz davnine u kojima se ističu dobrota, suosjećanje i borba između dobra i zla; Čudo, djelo koje govori o prihvaćanju različitosti i razumijevanju osjećaja djece koja su drukčija od drugih… Učenici često dobiju kreativne zadatke kojima trebaju dati snažnu poruku: audio i videomamci, dramatizacije ulomaka ili cijeloga djela, izvođenje monologa i sl.

  1. faza – pisanje scenarija za audio i videoemisiju o empatiji (podcast)

Učenici predlažu različite ideje koje zapisuju i odabiru najbolje. Za ovogodišnju emisiju scenarij je uključivao: razgovor s učenicima od prvoga do trećega razreda o samom pojmu empatija za koji su uistinu rijetki čuli (u 3. razredu). Djeca su na vrlo duhovit način objasnila što bi riječ empatija mogla značiti. Nadalje, razgovor sa stručnjacima – pedagogom i učiteljem koji su trebali objasniti može li se empatija naučiti, postoji li granica između zdrave empatije i emocionalnoga preopterećenja, kako se potiče empatija u razrednom odjelu, kako učitelji reagiraju na učenike koji pokazuju manjak empatije i kojim se metodama koriste da bi bolje shvatili emocionalno stanje učenika te zašto današnja djeca imaju sve manje obzira prema drugima. Scenarij je uključio i intervju s učenicima osmoga razreda koji su iskreno progovorili o tome je li im teško „ući u tuđe cipele“, zastati i pokušati razumjeti kako se drugi osjećaju.

  1. faza – snimanje filma „Nevidljiv“

Ovaj je film u potpunosti osmislio dječak 6. razreda koji je godinama bio „nevidljiv“ u svome razrednom odjelu. Uz puno truda učiteljice u nižim razredima, mene kao razrednice sada te stručne službe škole dječak je dobio priliku izraziti se, razviti samopouzdanje i pronaći svoje mjesto u razrednoj zajednici. Film je snimila učenica 6. razreda u nekoliko kadrova, a završetak je upravo onakav kakav je naš učenik dobio krajem prošle školske godine – prihvaćenost i prijateljstvo. Film traje 58 sekundi i poslan je na Malu minutu, Hrvatski festival jednominutnih filmova u Požegi, a hoće li biti u konkurenciji 60 najboljih, saznat ćemo tijekom lipnja.

  1. faza – rap pjesma „Vidi me“

Ovu su rap pjesmu izvele učenice 6. razreda. Glazbu i ritam osmislio je naš bivši učenik, danas maturant, na tekst koji sam napisala ja.

Sam naslov, koji su predložili učenici, nosi snažnu poruku: potrebu da budemo viđeni, slušani i prihvaćeni. Zašto baš rap pjesma? Rap je mladima blizak i autentičan oblik izražavanja. Omogućuje da jasno, ritmično i emotivno iznesu misli o pritiscima vršnjaka, nerazumijevanju ili nesigurnosti te prenesu poruku vršnjacima na njima blizak način.

„Vidi me“ nije samo pjesma, to je glas i mladih i starijih koji žele biti shvaćeni, prihvaćeni i poštovani.

Eto, ovim smo aktivnostima obilježili 9. Dane medijske pismenosti, ali ne mislimo s temom empatije ovdje stati, već ćemo se njome pozabaviti i sljedeće školske godine jer je empatija temelj kvalitetnih međuljudskih odnosa i pozitivne razredne klime te dugoročno doprinosi razvoju sigurnijeg, tolerantnijeg i uključivijeg školskog okruženja u kojem se svaki učenik treba osjećati vrijednim i viđenim.

 

Sanja Bosak, prof., izvrsna savjetnica OŠ Malešnica, Zagreb