Jezične igre motiviraju učenike za učenje, a ako se mudro planiraju i oblikuju, sasvim sigurno povoljno utječu na usvajanje ishoda predmeta Hrvatski jezik. Učiteljica hrvatskoga jezika Sanja Bosak, prof., izvrsna savjetnica, prilaže Josipovoj jezičnoj galeriji vježbu prepoznavanja gramatičkih obilježja imenica u 5. razredu osnovne škole, ali i kasnije.
U osnovi je igre razumijevanje gramatičke kategorije broja. U vezi s tim donosimo jedan citat iz Matičine knjige Hrvatski jezik u kontrastu:
“1.1.6. Supletivni množinski oblici
U rijetkim slučajevima postoje množinski oblici koji se razlikuju prema osnovi, tzv. supletivni oblici, usp. ljudi (mn.) (Menschen)
prema čovjek (Mensch), neljudi (mn.) (Unmenschen) prema nečovjek (Unmensch).
Ovdje možemo ubrojiti i množinske oblike za dijete (Kind), brat (Bruder), gospodin (Herr) i vlastelin (Gutsherr). U množini se tih imenica u hrvatskom jeziku upotrebljavaju kolektivni oblici na -a, koji se dekliniraju kao jednina, tj. djeca (Kinder), braća (Brüder), gospoda (Herren) i vlastela (Gutsherren).
Jednako tako u tu kategoriju ulaze množinski oblici naziva za mlada bića poput tele (Kalb), prase (Ferkel), janje (Lamm), novorođenče (Neugeborenes), nahodče (Findelkind), nedonošče (Früchen) – oni u množini imaju nastavak –ad, tj. telad, novorođenčad, a takvim se oblicima označuje neraščlanjeno mnoštvo.
Ta skupina imenica pokazuje i paralelne regularne množinske oblike od deminutiva na -(č)ić poput telići (mn.) prema teleØ odnosno telićØ (Kalb), pilići (mn.) prema pileØ odnosno pilićØ (Küken), praščići (mn.) prema praseØ odnosno prasićØ (Ferkel), mačići (mn.) prema mačeØ odnosno mačićØ (Katzenjunges).
U hrvatskom jeziku postoji, kao i u drugim jezicima, niz imenica koje se pojavljuju ili samo u jednini ili samo u množini.”
(Hrvatski jezik u kontrastu, MH)
Evo prijedloga urednice JJG-a: učitelj ispiše onoliko tablica s fotografijama (Lica imenica) koliko ima skupina. Najbrža skupina s točno odgonetnutim gramatičkim kategorijama imenica (otkrivanje lica imenica: riječ lice je ovdje, dakako, upotrijebljeno u semantičkom, a ne gramatičkom smislu) pobjeđuje. Učenici pobjedničke skupine prema potrebi pomažu ostalima koji nisu uspjeli točno riješiti sve zadatke, a učitelj ih na svoj odabrani način nagrađuje za uspješnost i pomoć prijateljima.
Poželite li igru upotrijebiti u višim razredima, može se svakoj skupini zadati da smisli i sroči tekst u kojemu će upotrijebiti što više zadanih imenica, i to u 6. razredu dodajte sve zadane glagolske oblike, u 7. razredu prepoznavanje glasovnih promjena u riječima iz stvorenoga teksta, u 8. razredu sintaktičku analizu vlastitoga teksta. Pobjeđuje ona skupina koja ima najviše upotrijebljenih imenica u smislenome tekstu a da su pritom ispunjeni uvjeti pojedinoga razreda (6. razred: glagolski oblici, 7. razred: glasovne promjene, 8. razred: sintaktička analiza).
Igra može biti i polazište istraživanja zavičajnih idioma, kao i za oblikovanje malih razrednih rječnika u odnosu na hrvatski jezični standard.
Imeničnim tablicama profesorice Bosak u .pdf formatu i rješenjima možete pristupiti ovdje.
Sanja Miloloža